Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Mlijeko ustupa mjesto jogurtu

Prema rezultatima analize Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, koji su predstavljeni u petak u Sarajevu, vrijednost prošlogodišnjeg izvoza u mljekarskom sektoru veća je za 20 odsto u odnosu na 2018. godinu, dok je uvoz lani porastao za 25,6 odsto pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 59 odsto.

- Količinski posmatrano bilježimo suficit u razmjeni od skoro 6.855 tona, ali vrijednosno smo u deficitu od 73 miliona maraka. Razlog za to leži u nepovoljnoj strukturi razmjene, jer najviše izvozimo mlijeko i pavlaku, dok prvenstveno uvozimo sir. U strukturi izvoza poraslo je učešće jogurta, a smanjilo se učešće dugotrajnog mlijeka - navedeno je u analizi.

Sekretar asocijacije za prehrambenu industriju STK BiH Tijana Muhamedagić istakla je da su tržišta obuhvaćena CEFTA sporazumom zaslužna za 86 odsto izvoza, dok EU tržišta učestvuju u ukupnom izvozu sa 13 odsto.

- Iako je izvoz na tržište Hrvatske porastao za 33 odsto, neuporedivo bolji rezultat zabilježen je u Srbiji, gdje je izvoz više nego udvostručen - rekla je Muhamedagićeva.

Zamjenik šefa projekta razvoja tržišne poljoprivrede “Farma dva” Feđa Begović kaže da je u fokusu podrške kroz taj projekat bilo poboljšanje kvaliteta sirovog mlijeka, povećanje stepena prerade kroz podršku investicijama i uvođenje novih proizvoda.

- Uporedo sa rastom i struktura izvoza se kontinuirano popravlja, odnosno raste plasman proizvoda sa dodatom vrijednošću, kao što je jogurt. U posljednjih pet godina izvoz jogurta je utrostručen - istakao je Begović naglasivši da zabrinjava to što uvoz sira konstantno raste.

Na predstavljanju rezultata postignutih lani u mljekarskom sektoru istaknuto je da je  kompanija “Mlijekoprodukt” iz Kozarske Dubice lider u izvozu. Predstavnik “Mlijekoprodukta” Vlado Sandić rekao je da su u prošloj godini zabilježili rast na svim izvoznim tržištima.

Tržišta

Prema podacima STK BiH, zahvaljujući rastu izvoza od 118 odsto tržište Srbije je prvo po vrijednost ostvarenog izvoza, koji je iznosio 38 miliona maraka. Prate ga tržište Crne Gore sa 35 miliona maraka te Sjeverne Makedonije sa 17 i Hrvatske sa 13 miliona KM.